{"id":146,"date":"2022-10-12T10:11:53","date_gmt":"2022-10-12T10:11:53","guid":{"rendered":"https:\/\/bolingo.hr\/blog\/?p=146"},"modified":"2024-04-03T11:22:09","modified_gmt":"2024-04-03T11:22:09","slug":"germanizmi-u-hrvatskom-jeziku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bolingo.hr\/blog\/index.php\/2022\/10\/12\/germanizmi-u-hrvatskom-jeziku\/","title":{"rendered":"Germanizmi u hrvatskom jeziku"},"content":{"rendered":"\n

Lucija Maroevi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

Hrvatska je kroz povijest u raznim razdobljima i oblicima \u010desto bila pod utjecajem njema\u010dkog govornog podru\u010dja. Samim time smo, htjeli ili ne htjeli, u hrvatski jezik, to\u010dnije u narje\u010dja istog, preuzeli i ne\u0161to vokabulara tog podru\u010dja. Dakako, neke smo rije\u010di preuzeli bolje (ili to\u010dnije) od drugih. Donosimo abecedni pregled varijanti nekih od njih tako da se, kad pri\u010date o tome kako ste 8 godina u\u010dili njema\u010dki u \u0161koli, ali ste sve zaboravili, ipak mo\u017eete osje\u0107ati malo bolje sami sa sobom kad uo\u010dite i prepoznate neki germanizam.<\/p>\n\n\n\n

A \u2013 a(u)finger<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Koristite li afingere, ili aufingere, u svojim ormarima? Korisni su za dugu odje\u0107u i odje\u0107u koja se lako gu\u017eva, za su\u0161enje mokre odje\u0107e, kao i za sve nas koji odbijamo tro\u0161iti vrijeme na gla\u010danje i iz principa ne posjedujemo gla\u010dalo. Der Aufh\u00e4nger<\/em> dolazi od glagola aufh\u00e4ngen<\/em> \u2013 objesiti, vje\u0161ati.   <\/p>\n\n\n\n

B \u2013 birtija, birc<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kad vidite izvornu njema\u010dku rije\u010d, pitat \u0107ete se kako smo ju u hrvatskom jeziku toliko izokrenuli. Kad se sjetite zna\u010denja te rije\u010di i \u0161to se obi\u010dno ondje radi, sve \u0107e vam biti jasno. Das Wirtshaus<\/em>, seoska gostionica, u hrvatskom se jeziku pretvorila u \u201ebirc\u201c, vjerojatno zato \u0161to su u trenutku prijenosa jedan pijani Nijemac i jedan pijani Hrvat poku\u0161avali komunicirati ne znaju\u0107i jezik drugoga.<\/p>\n\n\n\n

C \u2013 coprati, coprnica<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201eZacoprati\u201c (nas) mo\u017ee netko drugi, recimo neka zlo\u010desta coprnica, ali mo\u017eemo (se) i sami. I copranje ne mora nu\u017eno imati negativnu konotaciju i koristiti se za negativne svrhe, odnosno coprnice nisu uvijek zlobne. Za obranu od onih koje to pak jesu, na vrhu Kamenitih vrata dan danas stoji buzdovan za koji coprnice mogu zapeti dok lete Gornjim gradom.<\/p>\n\n\n\n

Ako vam ova zadnja crtica ve\u0107 nije odala zna\u010denje, u rije\u010dima coprati i coprnica skriva se germanizam zaubern<\/em>, \u010darati, odnosno die Zauberin<\/em>, \u010darobnica, ili u slu\u010daju negativnog zna\u010denja, ureknuti, odnosno vje\u0161tica.<\/p>\n\n\n\n

\u010c \u2013 \u010du\u0161pajz<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kad kao zagreba\u010dko dijete kasno nave\u010der do\u0111e\u0161 iz \u0161kole i pita\u0161 \u0161to je za ve\u010deru, a mama ka\u017ee: \u201e\u010cu\u0161pajz\u201c, sve la\u0111e ti potonu. Kasnije u \u017eivotu ga nau\u010di\u0161 cijeniti, a shvati\u0161 da je i \u017eivot sam ponekad jedan veliki \u010du\u0161pajz. Iako se \u010du\u0161pajz ili varivo \u010desto konzumira kao samostalno jelo, zna\u010denje mu potje\u010de iz austrijskog njema\u010dkog die Zuspeise<\/em> i zna\u010di prilog, dakle dodatak nekom glavnom jelu.<\/p>\n\n\n\n

D \u2013 dizna<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kad automehani\u010dar na tehni\u010dkom pregledu najavi da je oti\u0161la dizna na motoru, ta misti\u010dna komponenta o kojoj smo slu\u0161ali u auto\u0161koli, ali se nadali da ona ne postoji jer ne znamo ni gdje je ni \u0161to je, pomi\u0161ljamo na najgore: kupujemo novi motor, ako ne i novi automobil. Die D\u00fcse<\/em> je zapravo svakodnevica u svim granama strojarstva jer slu\u017ei za protok teku\u0107ine ili plina pod tlakom (hvala Hrvatski jezi\u010dni portal), a hrvatski joj je naziv mlaznica ili sapnica.<\/p>\n\n\n\n

E \u2013 escajg<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Postavljate stol za obiteljski ru\u010dak kod bake i djeda i napomenu vam da ni slu\u010dajno ne zaboravite postaviti escajg. Kako ne biste morali okrenuti cijelu kuhinju naglava\u010dke, odat \u0107emo vam tajnu da je ovdje rije\u010d o imenici das Esszeug<\/em>, koji zajedno \u010dine \u017elice, vilice i no\u017eevi \u2013 pribor za jelo.<\/p>\n\n\n\n

F \u2013 fen<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Da, i fen nam dolazi iz njema\u010dkog jezika. Der F\u00f6n <\/em>je eponim, imenica koja je izvedena iz vlastitog imena, u ovom slu\u010daju imena proizvoda koji je za\u0161ti\u0107ena robna marka jo\u0161 od po\u010detka 20. stolje\u0107a. Stvarno ime tog proizvoda je der Haartrockner<\/em>, su\u0161ilo za kosu. No, kao i kalodont, selotejp i \u017eilet, fen se dovoljno ustalio da se koristi kao sinonim.<\/p>\n\n\n\n

G \u2013 gruntati<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to je autorica ovog \u010dlanka dugo gruntala o tome kako ga koncipirati, vi \u010ditatelji vjerojatno sada gruntate o zna\u010denju ove rije\u010di. Gruntati dolazi od glagola gr\u00fcndeln<\/em> koji opisuje ronjenje ptica i spu\u0161tanje prednjeg dijela tijela do dna (der Grund).<\/em> Iz ovoga je jasno da je u hrvatski jezik glagol preuzet s prenesenim zna\u010denjem, mo\u017eda roniti mislima ili zaglibiti u misli.<\/p>\n\n\n\n

H \u2013 hoh\u0161tapler<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Definitivno jedan od najpopularnijih izraza, posebice me\u0111u Zagrep\u010danima, kada se pri\u010da o politi\u010darima i sli\u010dnim javnim osobama. Hoh\u0161tapler je osoba koja raznim spletkama la\u017eira svoj visoki dru\u0161tveni status i prijevarama izrabljuje povjerenje drugih. Mnoga javna imena vam padaju na pamet nakon \u010ditanja ove definicije, zar ne? A imenica sama je toliko dobra da je jedna od onih \u201eneprevedivih\u201c i nema hrvatsku ina\u010dicu, ve\u0107 ju je potrebno opisno prevesti kako bi se uspje\u0161no prenijelo njeno zna\u010denje.<\/p>\n\n\n\n

I \u2013 iber<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Stisnuo je gas \u201edo ibera\u201c i uzrokovao prometnu nesre\u0107u, pi\u0161e \u010desto u crnoj kronici. \u00dcber<\/em> je prijedlog koji zna\u010di preko, iznad, u ovom slu\u010daju bismo to mogli shvatiti kao \u201epreko dopu\u0161tenog\u201c, odnosno \u201edo kraja\u201c.<\/p>\n\n\n\n

J \u2013 jam(b)rati<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Znate ono kad ustanete na lijevu nogu pa vam sve smeta? Ili kad do\u0111ete u du\u0107an i vidite koliko je sve poskupilo? Ili kad sti\u017ee promjena vremena pa vas boli kuk? U takvim situacijama ne mo\u017eemo ne jamrati \u2013 jadikovati. Ovaj nam glagol sti\u017ee od njema\u010dkog jammern<\/em>, a kasnije u rje\u010dniku \u0107ete primijetiti da nije jedini glagol sli\u010dnog zna\u010denja koji smo preuzeli od Nijemaca.<\/p>\n\n\n\n

K \u2013 kikla<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Iako ne \u017eelimo rodno diskriminirati, kiklu uglavnom nose \u017eene (i \u0161kotski mu\u0161karci za posebne prigode). Da, rije\u010d je upravo o suknji, a preuzeli smo ju s austrijskog njema\u010dkog. Na austrijskom njema\u010dkom je to zna\u010denje zastarjelo, no der Kittel<\/em> danas ima mno\u0161tvo zna\u010denja na njema\u010dkom jeziku. Imenica kuta tako\u0111er je do\u0161la otuda, a jedno od suvremenih zna\u010denja der Kittel<\/em> je upravo i to, kuta. Osim toga ozna\u010dava sli\u010dan odjevni predmet, jaknu, a tako\u0111er ozna\u010dava i jedan od gornjih dijelova narodnih no\u0161nji sli\u010dan ko\u0161ulji.<\/p>\n\n\n\n

L \u2013 luftati \/ LJ \u2013 ljuftati<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Luftati ili ljuftati moramo uglavnom nakon kuhanja, ako pu\u0161imo u zatvorenom prostoru, ako renoviramo \u017eivotni prostor itd., a rije\u010d dolazi od glagola l\u00fcften<\/em> \u0161to zna\u010di prozra\u010diti.<\/p>\n\n\n\n

M \u2013 mi\u0161(\u010d)afl<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mi\u0161\u010dafl mo\u017ee biti veoma koristan ako primjerice imate ku\u0107nu ma\u010dku koja nu\u017edu obavlja na pijesku u svojoj wc ku\u0107ici. S mi\u0161\u010daflom \u0107ete to naime i po\u010distiti. Rije\u010d nam dolazi od njema\u010dke imenice die Mistschaufel<\/em>, doslovno lopatica za izmet. Mi\u0161\u010dafl je tako\u0111er lopatica za sme\u0107e s metlicom koje \u010desto pronalazimo u ku\u0107anstvima, a jednako \u010desto ne znamo kako se \u201eto\u201c zove.<\/p>\n\n\n\n

N \u2013 noriti<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Djeca vole noriti, jer svako dijete je nor. Vrckasta su, vole ludovati, praviti budala\u0161tine. Imenica nor i glagol noriti dolaze od njema\u010dke imenice der Narr<\/em>, luda. Zna\u010denje ovih rije\u010di u hrvatskom nije negativno, ve\u0107 ih koristimo iz ljubavi.<\/p>\n\n\n\n

NJ \u2013 njurgati\/njorgati<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dno kao i prethodno predstavljen glagol jambrati, njurgati ili njorgati zna\u010di zanovijetati, prigovarati, a sti\u017ee nam od glagola n\u00f6rgeln<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

O \u2013 ofucati se<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Do glagola ofucati se do\u0161li smo okolnim putem. Kad nam se komad odje\u0107e ofuca, to zna\u010di da je on istro\u0161en, otrcan i da je ostario. Da bismo do\u0161li do ovog glagola, stvorili smo slo\u017eenicu koriste\u0107i prefiks ‘o’ i imenicu die Pf\u00fctze<\/em> \u2013 lokva. Ako pogledate unos na Hrvatskom jezi\u010dnom portalu, ondje su die Pf\u00fctze<\/em> preveli kao bara, \u0161to mo\u017eda pobli\u017ee opisuje kako je moglo do\u0107i do ovog prenesenog zna\u010denja u hrvatskom.<\/p>\n\n\n\n

P \u2013 pala\u010dinka<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Die Palatschinke<\/em> je austrijska ina\u010dica imenice der Pfannkuchen<\/em> (dosl. kola\u010d iz tave). Mo\u017eda \u0107e neki re\u0107i da s  ovim primjerom malo varamo budu\u0107i da je ta imenica u austrijski njema\u010dki do\u0161la preko ma\u0111arskog palacsinta<\/em> koja pak potje\u010de od latinskog placenta<\/em>, odnosno gr\u010dkog plako\u0169nta<\/em> \u0161to zna\u010di plosnati kola\u010d. Ovdje je dakle rije\u010d o pagermanizmu, rije\u010di kojoj je njema\u010dki jezik bio samo posrednik u prijenosu na hrvatski. Me\u0111utim, samo ime, ali i recept za njih, mi smo preuzeli ba\u0161 od Austrijanaca.<\/p>\n\n\n\n

R \u2013 (u) rikverc<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Voziti u rikverc mnogim voza\u010dima po\u010detnicima predstavlja problem. Koji je razlog tomu autorica ovog teksta ne zna jer nema voza\u010dku dozvolu, ali vam mo\u017ee re\u0107i da smo ovaj prilog preuzeli od njema\u010dkog r\u00fcckw\u00e4rts<\/em><\/p>\n\n\n\n

S \u2013 sokna<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Koliko vam se \u010desto prilikom raspremanja rublja nakon pranja dogodi da vam se ne da spariti sokne pa ih tako odvojene ubacite u ladicu, a kasnije ste ljuti na sami sebe kada treba prona\u0107i par? Sokna nam dolazi od imenice die Socke<\/em> \u2013 \u010darapa.<\/p>\n\n\n\n

\u0160 \u2013 \u0161karnicl<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201eTrebate li \u0161karnicl?\u201c, pita vas prodava\u010dica nakon \u0161to je vidjela da ste 10+ artikala na blagajnu donijeli u rukama. \u0160karnicl ili papirnata vre\u0107ica dolazi nam od austrijske imenice der Stanitzel<\/em>, odnosno vjerojatno od njene regionalne varijante der Skarnitzel<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

T \u2013 tra\u010d, tra\u010dati<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Priznajmo, svi ponekad volimo tra\u010dati. No, s tra\u010devima treba biti oprezan, ne biti zao, i, najbitnije od svega, ne biti tra\u010d-baba. Tra\u010danje ili ogovaranje dolazi nam od imenice der Tratsch<\/em> i glagola tratschen<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

U \u2013 ufurati (se)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ufurati mo\u017eemo auto u gara\u017eu, ali tako\u0111er se mo\u017eemo ufurati u posao. Ovaj smo glagol dobili spajanjem prefiksa u i glagola fahren<\/em>, voziti. U prvom primjeru to je zna\u010denje mo\u017eda malo izravnije, uvesti auto u gara\u017eu, dok se kod ufuravanja u posao ipak radi o ne\u0161to prenesenom zna\u010denju u\u017eivljavanja, posve\u0107ivanja potpune pozornosti poslu.<\/p>\n\n\n\n

V \u2013 ve\u0161<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ve\u0161 je imenica kojom mo\u017eemo opisati sve ono \u0161to stavljamo u ve\u0161-ma\u0161inu. Prethodno opisane sokne tako\u0111er spadaju u ve\u0161. Ve\u0161 mo\u017eemo su\u0161iti na prethodno spomenutom aufingeru. Ve\u0161, rublje, dolazi nam od imenice die W\u00e4sche<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Z \u2013 zbigecati se<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kad odlazimo na neku sve\u010danu prigodu poput vjen\u010danja, promocije, kr\u0161tenja, dru\u0161tvo o\u010dekuje od nas da \u0107emo se za tu prigodu i zbigecati. Odjenuti neku finu haljinu, skup nakit, po mjeri krojeno odijelo\u2026 Zbigecati se jo\u0161 je jedan slu\u010daj spajanja prefiks a s glagolom, ovoga puta to su prefiks s(a) i glagol b\u00fcgeln<\/em>, gla\u010dati. Ponovno smo pone\u0161to okolnim putem do\u0161li do ovoga, (u)gla\u010dati odje\u0107u zna\u010di dotjerati ju, a ako nam je odje\u0107a dotjerana, i mi smo.<\/p>\n\n\n\n

\u017d \u2013 \u017eniranac<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Jedna od velikih muka djetinjstva je prelazak s tenisica sa zatvara\u010dem na \u010di\u010dak na tenisice sa \u017enirancima jer nam \u010desto dugo treba da ih nau\u010dimo \u017enirati. Rije\u010d je dakako o vezici za cipele, der Schn\u00fcrsenkel<\/em>, koji pak potje\u010de od glagola schn\u00fcren<\/em>, vezati.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Lucija Maroevi\u0107 Hrvatska je kroz povijest u raznim razdobljima i oblicima \u010desto bila pod utjecajem njema\u010dkog govornog podru\u010dja. Samim time smo, htjeli ili ne htjeli, u hrvatski jezik, to\u010dnije u narje\u010dja istog, preuzeli i ne\u0161to vokabulara tog podru\u010dja. Dakako, neke smo rije\u010di preuzeli bolje (ili to\u010dnije) od drugih. Donosimo abecedni pregled varijanti nekih od njih […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":148,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[71,72,73,69,74,13,14,53,26,75,76,66,19,11,48,67,70,68,65,27],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bolingo.hr\/blog\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/146"}],"collection":[{"href":"https:\/\/bolingo.hr\/blog\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bolingo.hr\/blog\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bolingo.hr\/blog\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bolingo.hr\/blog\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=146"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/bolingo.hr\/blog\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/146\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":150,"href":"https:\/\/bolingo.hr\/blog\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/146\/revisions\/150"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bolingo.hr\/blog\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/148"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bolingo.hr\/blog\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=146"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bolingo.hr\/blog\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=146"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bolingo.hr\/blog\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=146"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}