Bilo da ste početnik, napredni govornik, nastavnik, prevoditelj, neke biste gramatičke pogreške jednom za svagda trebali naučiti izbjegavati. Donosimo vam popis onih od kojih nama iskoči pokoja nova sijeda:
1. Glagol, svetinja njemačke gramatike, i njegovo mjesto pod suncem
I ptice na grani znaju da njegovo visočanstvo, glagol, u izjavnoj rečenici stoji na drugom mjestu:
Ich arbeite heute.
Kratko i jasno, zar ne? Imenica (subjekt), glagol (predikat) pa sve ostalo. No, iz nekog mističnog razloga nastane problem ako rečenicu započnemo s vrstom riječi koja nije imenica.
Heute ich arbeite.
Ne, ne, čekaj, ne štima tu nešto.
Ich heute arbeite.
Hm.
Vratimo se 8 redaka gore i pogledajmo što kaže pravilo.
Heute arbeite ich.
Pa zar ne zvuči i izgleda baš lijepo? Kad su u pitanju jednostavne izjavne rečenice poput ove, rečenicu možemo započeti i drugim vrstama riječi. Navikli smo rečenice počinjati imenicom, no sve što s njom trebamo napraviti u slušaju preslagivanja redoslijeda je baciti ju na prvo slobodno mjesto iza glagola. Opet ćemo koristiti glagol arbeiten.
Ich arbeite am Freitag bis 17 Uhr.
Am Freitag arbeite ich bis 17 Uhr.
Bis 17 Uhr arbeite ich am Freitag.
Ako ste proveli više od jednog termina na tečaju njemačkog jezika, znate da nakon gramatičkog pravila slijede i iznimke za to pravilo.
Kod veznika aber, denn, sondern, oder i und redoslijed se ne mijenja, odnosno glagol u teoriji stoji na trećem mjestu ako ubrajamo i veznike.
Ich arbeite heute, aber morgen arbeite ich nicht.
2. Objekti u akuzativu i dativu – je’l to nešto za jest’?
Kad saznamo da njemački jezik koristi samo četiri padeža za razliku od hrvatskih vrtoglavih sedam, katarzi nema kraja.
A onda ih treba početi koristiti pa bude belaja.
Rima štima. Ali redoslijed objekata u tim padežima uglavnom ne.
Martina schreibt ihrem Freund einen Brief.
Glagoli kao što su bringen, geben, schenken te schreiben iz gornjeg primjera traže dva objekta, a tako je i u hrvatskom jeziku – tražimo komu pišemo (objekt u dativu, u ovom slučaju osoba) te što pišemo (objekt u akuzativu, u ovom slučaju stvar). Te objekte, u slučaju da su oba imenice, koristimo upravo tim redoslijedom.
Isti redoslijed primjenjujemo ako je jedan od objekata druga vrsta riječi, primjerice zamjenica:
Martina schreibt ihm einen Brief.
Prava panika nastupa kad su oba objekta zamjenice.
Martina schreibt ihm ihn.
Sada više ne štimaju ni rima ni redoslijed.
Dakle, ako su oba objekta u rečenici, objekt u dativu i objekt u akuzativu, zamjenice, tada će zamijeniti redoslijed:
Martina schreibt ihn ihm.
3. Borba titana: wann, wenn i als
Nevjerojatna je količina panike koju razlika u jednom slovu može pobuditi.
Wann treffen wir uns? ili Wenn treffen wir uns?
Ich rufe dich an, wann ich ankomme. ili Ich rufe dich an, wenn ich ankomme.
Osjećate li već tu paniku?
Smirit ćemo ju jednom rečenicom:
Iako i wann i wenn mogu značiti „kada“, wann je isključivo upitna riječ, što znači da ju koristimo samo u upitnim rečenicama (uključujući one u neupravnom govoru):
Wann treffen wir uns?
Ich habe gefragt, wann wir uns treffen.
Wenn je pak vremenski i pogodbeni veznik, može značiti „kada“ i „ako“.
Ich rufe dich an, wenn ich ankomme.
Ich rufe dich an, wenn ich Emfang habe.
Na novu turu panike nailazimo kada trebamo razlikovati wenn i als. Iako ih često prevodimo jednako, razlika u korištenju ova dva veznika je zapravo veoma jasna: wenn ima značenje „uvijek/svaki put kada“, dok als označava nešto što se dogodilo u prošlosti, točnije, više se nikada neće dogoditi.
Als ich klein war, mochte ich keine Schokolade.
Mali smo bili samo jednom, u prošlosti, i koliko god bismo to željeli, više se ne možemo vratiti u taj životni stadij pa prema tome koristimo veznik als.
Wenn ich in den Supermarkt gehe, kaufe ich Schokolade.
Sada volimo čokoladu i više nismo čudni kao u djetinjstvu pa ju kupimo svaki put kada idemo u dućan.
4. Das, dass, daß – slatke muke slova s
Ich wusste nicht, dass das Haus, das dort steht, verkauft wird.
U daljini se čuju vika i plač.
No, na primjeru ove rečenice jednostavno možemo pojasniti razliku između dass i das.
Dass je isključivo veznik, u hrvatskom ga jeziku uglavnom prevodimo kao „da“ (Nisam znao/znala da se kuća koja tamo stoji prodaje).
Prvi das u rečenici ima funkciju člana srednjeg roda i odnosi se na kuću, das Haus.
Drugi das ima funkciju odnosne zamjenice u apozicijskim i atributnim rečenicama i prevodimo ga kao „koji“, tj. u ovom slučaju „koja“ (kuća koja tamo stoji).
Završimo ovu dilemu jednom lijepom vijesti: oblik daß službeno je izbačen iz uporabe 1996. godine.
Jetzt wissen wir, dass das daß nicht mehr benutzt wird.
Duplo ili tvrdo s, odnosno slovo ß, pišemo ako ispred njega stoji dugi vokal ili diftong (ie, ei, au i slično), primjerice u riječima Spaß, heißen, außer.
„Drugo“ duplo s, odnosno ss, za razliku od toga pišemo kod kratkih vokala.
Die kurze Gasse, die lange Straße.
5. Naš najveći neprijatelj Umlaut i kako se boriti protiv njega
Iako Umlaut (prijeglas) nažalost nema svoj kriptonit kojim se možemo boriti protiv njega, često je uvjetovan gramatikom pa nam to može olakšati da ustanovimo kada ga trebamo koristiti. Česta je pogreška miješanje glagolskih oblika modalnih glagola müssen, können, dürfen i mögen (möchten) u Preteritu i u Konjunktivu.
Hajmo za početak vidjeti znamo li razliku između Preterita i Konjunktiva.
Ich musste arbeiten.
Ich müsste arbeiten.
Prva rečenica pisana je u Preteritu te označava prošlost – morao sam raditi.
Druga rečenica pisana je u Konjunktivu te označava mogućnost, opciju, nešto potencijalno – trebao bih raditi.
Već je u ovom primjeru vidljivo kada koristimo prijeglas, a kada ne. Provjerimo to za svaki slučaj na još jednom primjeru:
Ich konnte nicht schlafen.
Ich könnte den ganzen Tag schlafen.
Prva rečenica ponovno je u Preteritu – nisam mogao spavati.
Druga rečenica ponovno je u Konjunktivu – mogao bih spavati cijeli dan.
Dakle, jedini kriptonit koji možemo upotrijebiti u ovom slučaju je naše vlastito znanje gramatike.
Iako njemačka gramatika nudi široku paletu iznimaka u pravilima, primijeniti ove upute ne bi trebala biti iznimka!
Ako ste pak nakon čitanja zaključili da vam je to sve komplicirano i da niste spremni na tu količinu posvećenosti, BoLingo će rado preuzeti lekture vaših tekstova, kao i same prijevode. Poslati ih možete na info@bolingo.hr
Lucija Maroević