Lucija Maroević
Hrvatska je kroz povijest u raznim razdobljima i oblicima često bila pod utjecajem njemačkog govornog područja. Samim time smo, htjeli ili ne htjeli, u hrvatski jezik, točnije u narječja istog, preuzeli i nešto vokabulara tog područja. Dakako, neke smo riječi preuzeli bolje (ili točnije) od drugih. Donosimo abecedni pregled varijanti nekih od njih tako da se, kad pričate o tome kako ste 8 godina učili njemački u školi, ali ste sve zaboravili, ipak možete osjećati malo bolje sami sa sobom kad uočite i prepoznate neki germanizam.
A – a(u)finger
Koristite li afingere, ili aufingere, u svojim ormarima? Korisni su za dugu odjeću i odjeću koja se lako gužva, za sušenje mokre odjeće, kao i za sve nas koji odbijamo trošiti vrijeme na glačanje i iz principa ne posjedujemo glačalo. Der Aufhänger dolazi od glagola aufhängen – objesiti, vješati.
B – birtija, birc
Kad vidite izvornu njemačku riječ, pitat ćete se kako smo ju u hrvatskom jeziku toliko izokrenuli. Kad se sjetite značenja te riječi i što se obično ondje radi, sve će vam biti jasno. Das Wirtshaus, seoska gostionica, u hrvatskom se jeziku pretvorila u „birc“, vjerojatno zato što su u trenutku prijenosa jedan pijani Nijemac i jedan pijani Hrvat pokušavali komunicirati ne znajući jezik drugoga.
C – coprati, coprnica
„Zacoprati“ (nas) može netko drugi, recimo neka zločesta coprnica, ali možemo (se) i sami. I copranje ne mora nužno imati negativnu konotaciju i koristiti se za negativne svrhe, odnosno coprnice nisu uvijek zlobne. Za obranu od onih koje to pak jesu, na vrhu Kamenitih vrata dan danas stoji buzdovan za koji coprnice mogu zapeti dok lete Gornjim gradom.
Ako vam ova zadnja crtica već nije odala značenje, u riječima coprati i coprnica skriva se germanizam zaubern, čarati, odnosno die Zauberin, čarobnica, ili u slučaju negativnog značenja, ureknuti, odnosno vještica.
Č – čušpajz
Kad kao zagrebačko dijete kasno navečer dođeš iz škole i pitaš što je za večeru, a mama kaže: „Čušpajz“, sve lađe ti potonu. Kasnije u životu ga naučiš cijeniti, a shvatiš da je i život sam ponekad jedan veliki čušpajz. Iako se čušpajz ili varivo često konzumira kao samostalno jelo, značenje mu potječe iz austrijskog njemačkog die Zuspeise i znači prilog, dakle dodatak nekom glavnom jelu.
D – dizna
Kad automehaničar na tehničkom pregledu najavi da je otišla dizna na motoru, ta mistična komponenta o kojoj smo slušali u autoškoli, ali se nadali da ona ne postoji jer ne znamo ni gdje je ni što je, pomišljamo na najgore: kupujemo novi motor, ako ne i novi automobil. Die Düse je zapravo svakodnevica u svim granama strojarstva jer služi za protok tekućine ili plina pod tlakom (hvala Hrvatski jezični portal), a hrvatski joj je naziv mlaznica ili sapnica.
E – escajg
Postavljate stol za obiteljski ručak kod bake i djeda i napomenu vam da ni slučajno ne zaboravite postaviti escajg. Kako ne biste morali okrenuti cijelu kuhinju naglavačke, odat ćemo vam tajnu da je ovdje riječ o imenici das Esszeug, koji zajedno čine žlice, vilice i noževi – pribor za jelo.
F – fen
Da, i fen nam dolazi iz njemačkog jezika. Der Fön je eponim, imenica koja je izvedena iz vlastitog imena, u ovom slučaju imena proizvoda koji je zaštićena robna marka još od početka 20. stoljeća. Stvarno ime tog proizvoda je der Haartrockner, sušilo za kosu. No, kao i kalodont, selotejp i žilet, fen se dovoljno ustalio da se koristi kao sinonim.
G – gruntati
Kao što je autorica ovog članka dugo gruntala o tome kako ga koncipirati, vi čitatelji vjerojatno sada gruntate o značenju ove riječi. Gruntati dolazi od glagola gründeln koji opisuje ronjenje ptica i spuštanje prednjeg dijela tijela do dna (der Grund). Iz ovoga je jasno da je u hrvatski jezik glagol preuzet s prenesenim značenjem, možda roniti mislima ili zaglibiti u misli.
H – hohštapler
Definitivno jedan od najpopularnijih izraza, posebice među Zagrepčanima, kada se priča o političarima i sličnim javnim osobama. Hohštapler je osoba koja raznim spletkama lažira svoj visoki društveni status i prijevarama izrabljuje povjerenje drugih. Mnoga javna imena vam padaju na pamet nakon čitanja ove definicije, zar ne? A imenica sama je toliko dobra da je jedna od onih „neprevedivih“ i nema hrvatsku inačicu, već ju je potrebno opisno prevesti kako bi se uspješno prenijelo njeno značenje.
I – iber
Stisnuo je gas „do ibera“ i uzrokovao prometnu nesreću, piše često u crnoj kronici. Über je prijedlog koji znači preko, iznad, u ovom slučaju bismo to mogli shvatiti kao „preko dopuštenog“, odnosno „do kraja“.
J – jam(b)rati
Znate ono kad ustanete na lijevu nogu pa vam sve smeta? Ili kad dođete u dućan i vidite koliko je sve poskupilo? Ili kad stiže promjena vremena pa vas boli kuk? U takvim situacijama ne možemo ne jamrati – jadikovati. Ovaj nam glagol stiže od njemačkog jammern, a kasnije u rječniku ćete primijetiti da nije jedini glagol sličnog značenja koji smo preuzeli od Nijemaca.
K – kikla
Iako ne želimo rodno diskriminirati, kiklu uglavnom nose žene (i škotski muškarci za posebne prigode). Da, riječ je upravo o suknji, a preuzeli smo ju s austrijskog njemačkog. Na austrijskom njemačkom je to značenje zastarjelo, no der Kittel danas ima mnoštvo značenja na njemačkom jeziku. Imenica kuta također je došla otuda, a jedno od suvremenih značenja der Kittel je upravo i to, kuta. Osim toga označava sličan odjevni predmet, jaknu, a također označava i jedan od gornjih dijelova narodnih nošnji sličan košulji.
L – luftati / LJ – ljuftati
Luftati ili ljuftati moramo uglavnom nakon kuhanja, ako pušimo u zatvorenom prostoru, ako renoviramo životni prostor itd., a riječ dolazi od glagola lüften što znači prozračiti.
M – miš(č)afl
Miščafl može biti veoma koristan ako primjerice imate kućnu mačku koja nuždu obavlja na pijesku u svojoj wc kućici. S miščaflom ćete to naime i počistiti. Riječ nam dolazi od njemačke imenice die Mistschaufel, doslovno lopatica za izmet. Miščafl je također lopatica za smeće s metlicom koje često pronalazimo u kućanstvima, a jednako često ne znamo kako se „to“ zove.
N – noriti
Djeca vole noriti, jer svako dijete je nor. Vrckasta su, vole ludovati, praviti budalaštine. Imenica nor i glagol noriti dolaze od njemačke imenice der Narr, luda. Značenje ovih riječi u hrvatskom nije negativno, već ih koristimo iz ljubavi.
NJ – njurgati/njorgati
Slično kao i prethodno predstavljen glagol jambrati, njurgati ili njorgati znači zanovijetati, prigovarati, a stiže nam od glagola nörgeln.
O – ofucati se
Do glagola ofucati se došli smo okolnim putem. Kad nam se komad odjeće ofuca, to znači da je on istrošen, otrcan i da je ostario. Da bismo došli do ovog glagola, stvorili smo složenicu koristeći prefiks ‘o’ i imenicu die Pfütze – lokva. Ako pogledate unos na Hrvatskom jezičnom portalu, ondje su die Pfütze preveli kao bara, što možda pobliže opisuje kako je moglo doći do ovog prenesenog značenja u hrvatskom.
P – palačinka
Die Palatschinke je austrijska inačica imenice der Pfannkuchen (dosl. kolač iz tave). Možda će neki reći da s ovim primjerom malo varamo budući da je ta imenica u austrijski njemački došla preko mađarskog palacsinta koja pak potječe od latinskog placenta, odnosno grčkog plakoũnta što znači plosnati kolač. Ovdje je dakle riječ o pagermanizmu, riječi kojoj je njemački jezik bio samo posrednik u prijenosu na hrvatski. Međutim, samo ime, ali i recept za njih, mi smo preuzeli baš od Austrijanaca.
R – (u) rikverc
Voziti u rikverc mnogim vozačima početnicima predstavlja problem. Koji je razlog tomu autorica ovog teksta ne zna jer nema vozačku dozvolu, ali vam može reći da smo ovaj prilog preuzeli od njemačkog rückwärts
S – sokna
Koliko vam se često prilikom raspremanja rublja nakon pranja dogodi da vam se ne da spariti sokne pa ih tako odvojene ubacite u ladicu, a kasnije ste ljuti na sami sebe kada treba pronaći par? Sokna nam dolazi od imenice die Socke – čarapa.
Š – škarnicl
„Trebate li škarnicl?“, pita vas prodavačica nakon što je vidjela da ste 10+ artikala na blagajnu donijeli u rukama. Škarnicl ili papirnata vrećica dolazi nam od austrijske imenice der Stanitzel, odnosno vjerojatno od njene regionalne varijante der Skarnitzel.
T – trač, tračati
Priznajmo, svi ponekad volimo tračati. No, s tračevima treba biti oprezan, ne biti zao, i, najbitnije od svega, ne biti trač-baba. Tračanje ili ogovaranje dolazi nam od imenice der Tratsch i glagola tratschen.
U – ufurati (se)
Ufurati možemo auto u garažu, ali također se možemo ufurati u posao. Ovaj smo glagol dobili spajanjem prefiksa u i glagola fahren, voziti. U prvom primjeru to je značenje možda malo izravnije, uvesti auto u garažu, dok se kod ufuravanja u posao ipak radi o nešto prenesenom značenju uživljavanja, posvećivanja potpune pozornosti poslu.
V – veš
Veš je imenica kojom možemo opisati sve ono što stavljamo u veš-mašinu. Prethodno opisane sokne također spadaju u veš. Veš možemo sušiti na prethodno spomenutom aufingeru. Veš, rublje, dolazi nam od imenice die Wäsche.
Z – zbigecati se
Kad odlazimo na neku svečanu prigodu poput vjenčanja, promocije, krštenja, društvo očekuje od nas da ćemo se za tu prigodu i zbigecati. Odjenuti neku finu haljinu, skup nakit, po mjeri krojeno odijelo… Zbigecati se još je jedan slučaj spajanja prefiks a s glagolom, ovoga puta to su prefiks s(a) i glagol bügeln, glačati. Ponovno smo ponešto okolnim putem došli do ovoga, (u)glačati odjeću znači dotjerati ju, a ako nam je odjeća dotjerana, i mi smo.
Ž – žniranac
Jedna od velikih muka djetinjstva je prelazak s tenisica sa zatvaračem na čičak na tenisice sa žnirancima jer nam često dugo treba da ih naučimo žnirati. Riječ je dakako o vezici za cipele, der Schnürsenkel, koji pak potječe od glagola schnüren, vezati.