Da nam čitatelji ne ostanu zbunjeni, naslov članka predstavlja kombinaciju narječja zadarskog zaleđa (ki je vidije) i mutiranu inačicu pisanja sveprisutne nam bolesti COVID-19 kroz hrvatske medije, a cijela sintagma igra je riječima. Hi5!
Eto, sad kad smo to razjasnili, idemo jezično secirati bolest COVID-19.
S obzirom na to da svakodnevno (svakominutno?) svjedočimo svježim novostima vezanima za oboljele, zaražene, potencijalno zaražene i oboljele te umrle, mislili smo da bi bilo zgodno podijeliti s vama nekoliko medijskih sramotica i nekoliko naputaka Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i nekih drugih izvora.
Idemo najprije na sramotu!
Dakle, doslovno BILO KOJI portal možete otvoriti i vjerojatnost je 99 % da će COVID-terminologija u kombinaciji s osnovnoškolskom gramatikom hrvatskog jezika biti tragična. Za današnji primjer uzmimo vijest s portala Index.hr:
Što ne valja? * bolest koronavirusa službeno je registrirana velikim slovima kao COVID-19 i piše se isključivo velikim slovima. * deklinacija – kako dekliniramo ovu bolest, kako se snaći tu? Prenosimo riječi ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje:
S obzirom na to da se u nazivu COVID-19 na kraju nalazi broj, koji je od pokrate odvojen spojnicom, taj se naziv ne sklanja i ne preporučuje se sklanjanje COVID-19-a, COVID-19-u itd., a ne preporučuje se ni umetanje padežnoga nastavka prije broja 19 (COVID-a-19, COVID-u-19, COVID-om-19). Stoga je preporuka uz naziv/pokratu COVID-19 uvijek navoditi riječ bolest koja ga pobliže označava i ovisno o rečeničnome kontekstu sklanjati samo tu riječ, npr. ‘Pojavili su se novi slučajevi oboljelih od bolesti COVID-19.’ U manje formalnim kontekstima broj 19 može se i izostaviti te se pokrata COVID može sklanjati u skladu s pravilom o sklanjanju pokrata u hrvatskome jeziku (liječenje COVIDA-a, upute o COVID-u)’.
Ma, u redu. Više nam smeta kad čujemo ili pročitamo ovakvo nešto:
Na području Zagreba oboljele su 350 osobe.
To nam je baš hit hitova.
Najzaslužniji za propagiranje ovakvih konstrukcija su mediji i portali, naravno, ali i naš ministar Beroš koji u javnim nastupima često ima poteškoća sa slaganjem padeža, brkanjem jednine i množine i sa sročnošću općenito.
Facepalm.
No dobro, nećemo puno blatiti.
U nastavku slijedi nekoliko stavki iz pojmovnika koronavirusa by institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Obratite pažnju kako se riječi sastavljene od prefiksa korona- većinom pišu zajedno, npr. koronabolnica ili koronapravila:
COVID-19
bolest koju prouzročuje novi soj koronavirusa engleskoga naziva SARS-CoV-2 (teški akutni respiratorni sindrom, koronavirus 2); pokrata od engleskih riječi coronavirus disease, kojoj je dodan broj 19 jer je bolest otkrivena 2019. godine
dezinficijens
dezinfekcijsko sredstvo kojim se djeluje na mikroorganizme u čovjekovoj okolini; raskuživač
drive-in dijagnostika
dijagnostika na temelju uzoraka dobivenih uzorkovanjem pri kojemu osoba ne izlazi iz automobila u kojemu je došla na uzorkovanje; isto značenje ima i provozna dijagnostika
hitni prijam
mjesto u bolnici na kojemu se primaju i žurno zbrinjavaju svi akutno bolesni i životno ugroženi pacijenti
infekcija dišnih putova
zarazna bolest dišnih putova prouzročena udisanjem virusa iz vanjskoga okoliša; isto značenje ima i respiratorna infekcija
imunitet krda
imunitet koji je steklo dovoljno ljudi da se bolest prestane širiti; isto značenje ima i kolektivni imunitet
izolacija
izdvajanje zaraženih bolesnika iz okoline i boravak u izdvojenome bolničkom prostoru radi sprečavanja širenja zaraze
karantena
prisilno, zakonski ili službeno izdvajanje potencijalno zaraženih osoba iz okoline ili čitavih naselja kako bi se spriječilo daljnje širenje virusa; potječe od talijanske riječi quarantina (‘40 dana’). Prvi put kao zaštitna mjera primijenjena je odlukom Velikoga vijeća Dubrovačke Republike 1377. godine.
korona
kolokvijalni naziv za koronavirusnu bolest, tj. COVID-19
koronabolnica
bolnica predviđena za smještaj i liječenje zaraženih koronavirusom
koronakriza
gospodarska kriza do koje dolazi zbog prestanka rada mnogih tvrtka u vrijeme epidemije koronavirusa; negativan utjecaj na gospodarstvo prouzročen epidemijom koronavirusa
koronaludilo
masovno ludilo izazvano koronavirusnom bolešću
koronaparty
nedopušteno druženje tijekom epidemije koronavirusa, koronatulum
koronapravila
pravila kojih se valja pridržavati tijekom epidemije koronavirusa
kovidiot
osoba koja ne vodi brigu o osobama oko sebe, koja se ne ponaša u skladu s uputama za suzbijanje koronavirusa, koja nepotrebno gomila namirnice ili zaštitnu opremu; riječ nastala od sastavnica COVID + idiot
kovidpozitivan
za kojega je testiranjem utvrđeno da ima bolest COVID-19
lock down
uvođenje karantene ili restriktivnih mjera da bi se povećala sigurnost; isto značenje ima i shut down
nova normalnost
skup promijenjenih društvenih pravila koja podrazumijevaju drukčije svakodnevno ponašanje u zajednici kao posljedicu pandemije koronavirusa; obuhvaća rad od kuće, socijalno distanciranje, jaču svijest o higijenskim navikama, nošenje zaštitnih maska itd.
nulti pacijent
osoba koja je na kojemu području prva identificirana kao zaražena; isto značenje ima i prvozaraženi
pandemija
epidemija velikih razmjera, širenje bolesti na više država, cijeli kontinent, više kontinenata ili cijeli svijet
pretpandemijski
koji je bio prije pandemije
prokužiti se
steći imunost prebolijevanjem bolesti (o stanovništvu)
provozno testiranje
testiranje uzoraka dobivenih uzorkovanjem pri kojemu osoba ne izlazi iz automobila u kojemu je došla na uzorkovanje; isto značenje ima i drive-in testiranje
prva crta obrane
izraz koji se u prenesenome smislu odnosi na liječnike, medicinske sestre i ostalo medicinsko osoblje koje štiti i liječi pučanstvo od bolesti COVID-19
pangolin
sisavac kojemu je tijelo prekriveno velikim ljuskama koje su, prema kineskoj medicini, dobre za liječenje artritisa; smatra se životinjom s koje je koronavirus prešao na čovjeka; isto značenje ima i ljuskavac
respiratorna infekcija
zarazna bolest dišnih putova prouzročena udisanjem virusa iz vanjskoga okoliša; isto značenje ima i infekcija dišnih putova
samoizolacija
kućna izolacija osoba koje imaju simptome zaraze ili osoba koje ne pokazuju simptome zaraze, ali su boravile u epidemijom zahvaćenim područjima ili su bile u kontaktu sa zaraženim osobama
socijalna distanca
udaljenost od najmanje dva metra; isto značenje ima i fizička udaljenost
superširitelj
osoba koja je nema simptome zarazne bolesti, ali može prenijeti bolest na mnoge druge ljude
telenastava
nastava koja se prenosi televizijski, isto značenje ima i TV nastava
virolog
stručnjak koji proučava viruse i njima slične organizme
zaštitna maska
navlaka koja se stavlja na lice kao zaštita od prenošenja virusa (kašljanjem, izdisanjem, kihanjem i sl.); isto značenje ima i kirurška maska
