Oni koji ne znaju ništa o stranim jezicima, ne znaju ništa ni o svom, rekao je poznati književnik Johann Wolfgang von Goethe. No, da li je to doista tako? Postoji li čovjek koji ne zna nijedan strani jezik, a da mu njegov materinji odlično leži? Vjerojatno postoji, no, kad je to Goethe izjavio, sigurno nije mislio na sposobnost govora nekog stranog jezika, već na povijest nekog jezika. Njegov nastanak i put do usavršavanja, tj. nastanak pravopisa i gramatike. U današnjem svijetu u kojem vlada globalizacija i dostupnost informacija na svakom koraku i svakom jeziku, potreba za stranim jezicima je neizbježna. Već od malih nogu djeca u vrtiću uče neki jezik, prvenstveno engleski, a zatim možda negdje i njemački.
U vrijeme mog školovanja, strani jezik počeo se učiti tek u petom razredu osnovne škole. Prilično kasno s obzirom da su djeca kao spužve i najbolje upijaju u najranijoj dobi. Sad sam studentica prava s ne tako dobrim poznavanjem stranih jezika. Loša vijest za moju buduću profesiju. Iako sam kroz srednju školu učila engleski, njemački, španjolski, latinski i grčki ponajbolje mi leži turski kojeg učim gledajući njihove serije – ne možeš ih izbjeći sve i da hoćeš, gdje god pogledaš neki zgodan Turčin pa ako ništa, bar zbog njega spojiš ugodno s korisnim. Nabrajanje ovih jezika podsjeća me na izreku Karla V.: Govorim španjolski s Bogom, talijanski sa ženama, francuski s muškarcima i njemački s mojim konjem.
Nadalje, valja napomenuti rijeke turista koji se slijevaju u Lijepu našu. Bilo da dolaze na obalu ili u beli Zagreb grad. Ovih mjeseci nemoguće je proći Gornjim gradom, a da ne naletiš na neku skupinu Kineza i njihove selfie-štapove. Slušajući tako njihovog vodiča, zapitaš se o čemu im govori. Možda baš priča neke loše stvari o Zagrebu. Iako, kod nas toga nema. Ne bi se usudio. Zato, kineski rječnik u ruke i u ispravke netočnih navoda. Šala mala. Donji grad iliti Ilica također vrvi turistima, ne samo Kinezima, već i Nijemcima, Englezima, Talijanima i ostalima. Rijetko kad mogu proći Trgom Nikole Šubića Zrinskog poznatijeg kao ”Zrinjevac”, a da me neki stranac nešto ne upita. Neki dan prolazim gradom i priđe meni neka gospođa s pitanjem: ”Where is Naf Naf?”. Nisam joj znala odgovoriti jer sam i ja tek nedavno shvatila da je ta trgovina u Ilici kojom prolazim skoro svaki dan. Ah, ta moć zapažanja. No, da se vratim na (m)učenje stranih jezika. Da, za mene je to mučenje jer nemam dar za jezike. Sve razumijem, ali kad treba onaj stranjski naglasak, naročito u njemačkom, padne mi mrak na oči. To zvuči kao ”rašn ingliš”. Strašno. Ali dobro, srećom pa danas postoje na svakom uglu škole stranih jezika koji nude brze tečajeve i poznate fraze poput: Naučite strani jezik za samo dva tjedna. Uvijek me to fasciniralo. Što možeš naučiti za dva tjedna? Abecedu, brojeve, boje, članove obitelji? Učim 10 godina engleski i još uvijek sve ne znam. Ili sam ja preglupa ili su te škole i njihovi polaznici, tj. predavači prenapredni. Osim škola stranih jezika koje obećavaju ”brda i doline” za dva tjedna i cijenu od samo cca. 1500 kuna, a na kraju bude ”tresla se brda, rodio se miš”, postoje i pametni telefoni. Pametni telefoni za glupe ljude? Ma ne, ne može biti. Pametni telefoni za još pametnije ljude, jer i te telefone je trebao netko smisliti. Očit dokaz da čovječanstvo još nije poglupavilo. E, pa ti pametni telefoni sadržavaju raznorazne aplikacije među kojima su i aplikacije koje uključuju učenje stranih jezika. Ja na svom mobitelu imam aplikaciju za njemački i turski jezik. Mislila sam dodati i perzijski, ali ipak njihovo pismo mi je prekomplicirano. I tako muku mučim da strani jezik naučim. Kad se sjetim naših političara (”pipl mast trast as”), odmah mi je lakše.
Poznavanje stranih jezika uistinu je važno, bilo za profesiju bilo za osobni razvoj. Pomoću stranih jezika možemo doprijeti u razne svjetove i razne sfere. Otkriti neotkriveno. Bez obzira imaš li više ili manje talenta za jezike, uči, samo uči. Jednom će se isplatiti. Istinita je izreka koja kaže da čovjek vrijedi koliko jezika zna. Poznavanjem jezika otvaraju se neslućeni putovi i prilike. Učenjem stranog jezika ulažeš u jednu kap čovječanstva, a ta kap si ti.